Kako će izgledati Gaza nakon završetka rata: IDF-ov plan upravljanja otvorio raspravu
Razgovor o “danu poslije” u Gazi doveo je do dubokog neslaganja u Izraelu. Ministar odbrane Yoav Gallant je iznio prijedloge za buduću upravu Gazom nakon završetka rata, međutim mnogi se ne slažu sa predloženim.
Gallant je otkrio da je plan za upravljanje Gazom nakon završetka ratovanja da vlast bude ograničena, ali palestinska. Naravno, to podrazumijeva da narod Gaze ima vlast, a ne Hamas. Izrael bi držao sigurnosnu kontrolu Gaze, multinacionalne snage bi preuzele odgovornost za obnovu teritorije, a i susjedni Egipat bi imao neodređenu ulogu.
Međutim, ni u Izraelu se ne mogu usaglasiti oko toga. Neki krajnje desničarski članovi vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekli su da palestinske građane treba ohrabriti da napuste Gazu u egzilu, uz ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja na toj teritoriji. Riječ je o kontroverznim prijedlozima koje su kao “ekstremističke” i “neizvodljive” odbacile druge zemlje u regionu, ali i neki saveznici Izraela.
Netanyahu nije javno govorio o tome kako misli da Gazom treba upravljati. On je sugerirao da bi rat u Gazi mogao potrajati još nekoliko mjeseci, s ciljem da se u potpunosti slomi Hamas.
Iako se prijedlozi gospodina Gallanta mogu smatrati praktičnijim od onih koje su predložili neki od njegovih kolega iz kabineta, palestinski lideri vjerovatno će ih odbaciti jer smatraju da se samim stanovnicima Gaze mora dozvoliti da preuzmu potpunu kontrolu nad vođenjem teritorije nakon što se ovaj razorni rat završi.
Gallant je predložio postepeno vraćanje vlasti stanovnicima Gaze, a u prijelaznom periodu bi se uključili međunarodni faktori. U tom nedefinisanom periodu bi IDF zadržao široku sigurnosnu odgovornost uključujući i mogućnost izvođenja racija preko granice, a SAD, evropski i umjereni arapski saveznici bi pomogli u aspektima unutrašnje sigurnosti i administracije.
Tek nakon što bi se stanovnici snašli, imali stabilno prebivalište i živote kako bi bili spremni za samostalno upravljanje i suočavanje s Hamasom, međunarodni konglomerat zemalja bi im prepustio potpuno upravljanje. Međutim, da bi taj plan uspio potrebno da je pristanu SAD, EU i umjerene arapske države koje bi to trebale finansirati. Takva njihova moć otvara prostor za jačanje međunarodne pozicije u pregovorima sa Izraelom. Također je nejasno kako će Izrael “probrati” stanovnike Gaze koji su odvojeni od Hamasa, nakon 16 godina njihovog vodstva.
Još jedna okolnost može utjecati na to da rješenje za Gazu bude drugačije su nadolazeći izbori u Izraelu i potencijalna mogućnost da Netanyahu ne bude mandatar vlade, neko neko drugi sa drugačijim stavovima.
Šta želi SAD?
Rasprave o planovima za Gazu nakon završetka rata dolaze uoči posjete američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, koji bi se trebao ove sedmice vratiti u region.
Očekuje se da će on razgovarati s palestinskim zvaničnicima na okupiranoj Zapadnoj obali i izraelskim liderima, kao i da će se sastati u Turskoj, Grčkoj, Jordanu, UAE i Saudijskoj Arabiji.
Njegova posjeta dolazi usred pojačanih tenzija u regionu nakon atentata na najvišeg lidera Hamasa Saleha al-Arourija u utorak u glavnom gradu Libana.
SAD želi reformisanu palestinsku vlast koja će upravljati Gazom i unaprijediti rješenje sukova dvije države, ali je Netanyahu insistirao da to mora biti potpuno novi i reformisani palestinski entitet.
Netanyahuova vlada također želi zatvoriti prijelaze iz Izraela u Gazu, zamijenivši ih kopnenim prolazom kroz Rafah, prijelaz iz Egipta, i morskim putem koji vodi s Kipra.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je: “Ono što želimo postići dugoročno je ponovno ujedinjenje Zapadne obale i Gaze pod palestinskom upravom.” On je objasnio da je to vizija koju će Blinken unaprediti kada bude razgovarao sa Izraelcima tokom svoje posjete.
Kazao je kako će Blinken naglasiti i važnost zaštite palestinskih civila i osiguravanja da oni ne budu prisilno raseljeni iz Gaze.
